Bem-Vindu Mai Hau Nia Pájina Blogger

Blog hodi aprende no partilha edukasaun

ZeliaAljes: June 2025

Thursday, June 12, 2025

Teknolojia Informasaun e Komunikasaun

 ENGENHARIA INFORMÁTIKA

TRABALLU INDIVIDUAL

Husi :

NARAN:ZELIA DA COSTA ALVES

SEMESTER :

NRE: 

MATERIA:INTERASAUN HUMANA E KOMPUTADOR


UNIVERSIDADE ORIENTAL TIMOR LOROSA'E

(UNITAL)

2025


MODUL KOMPUTER

Sistema komputador maka konjuntu husi komponente komputador sira neebé maka iha liigasaun no suporta malu hodi halao prosesamentu ba dadus,no mos atu fo sai rezultadu informasaun ba utilizador sira.Sistema komputador iha komponente tolu (3) mak hanesan :Hardware,Software no Brainware.Komponente sira nee iha nia funsaun ida-idak neebé la hanesan.Maibe bainhira iha momentu operasaun,komponente refere suporta malu hodi halao servisu.Hardware kuandu mesak labele halo operasaun tan nee presija software,no moos software labele funsiona se laiha hardware,nunee moos kuandu brainware la iha komponete rua nee labele funsiona ka fo sai resultadu informasaun.

Komponente Sistema Komputadoe Maka Hanesan Tuir Mai Nee :

1.HARDWARE

Hardware maka komponente sistema komputador neebé maka fisiku,no ita bele haree no kaer,mak hanesan :motherboard,keyboard,mouse,hard disk,power supply no seluk tan.

Hardware iha parte tolu (3) maka hanesan :

a).Input device

komponente komputador sira neebé mak nia funsaun atu hatama dadus ba komputador laran,mak hanesan:keyboard,mouse,scanner,web cam.

b).Processing

Kompomemte komputador neebé mak nia funsaun atu halo prosesammentu ba dadus neebé mak ita hatama ba iha komputador laran mak hanesan :CPU (Central Processing Unit) ka bai-bain hanaran kakutak komputador.

c).Output device

Komputador neebé maka nia funsaun atu fo sai resultadu husi prosesamentu dadus,mak hanesan:monitor,printer,speaker no seluk tan.

d).Storage device 

Komponente komputador neebé mak nia funsaun atu rai dadus sira.Komponente Storage device iha parte rua (2) mak hanesan:Internal storage no External storage device.

Internal storage device -mak hanesan Hard disk neebé ho kapasidade boot no nia funsaun atu rai dadus permanente,no External storage device mak hanesan memoria RAM (Random Access Memory) neebé nia funsaun atu rai dadus provisoriu iha momentu komputador halao servisu no bainhira remata ka kmputador hamate maka dadus refere sei rai hotu iha hard disk.

External Storage Device mak hanesan flash disk,CD,hard disk external,neebé nia funsaun hanesan moos ho harddisk internal.Atu rai dadus media permanente.

2.SOFTWARE

Software maka komponente sistema komputador neebé mak logika,neebé ita bele haree maibe labele kaer.Komponente software ida nee halao nia servisu iha komponente fisiku (hardware) nia laran.Iha software mak komponente fisiku sira halao ida-idak nia funsaun.Hanesan sistema operativu neebé iha komputador nia laran atu komputador refere bele lao ho diak.

Komponente logika sistema komputador mak hanesan :Windowa,Linux,Microsoft word,Exel,photoshop no seluk tan.

Software iha parte balun mak hanesan tuir mai nee:

a).Sistema Operativu (OS)

Sistema Operativu hanesan programa ka aplikasaun fundamental ba aplikasaun hotu iha komputador ida nia laran,neebé nia funsaun atu halo ligasaun entre hardware no utilizador.Ita bele hanaran sistema operativu hanesan atu kontrola no maneza ba komponente fisiku no operasaun sira neebé mak lao iha sistema komputador laran.Ezemplu sistema operativu mak :Windowa,Linux,MacOS no seluk tan.

b).Programa Aplikasaun (Aplication)

Programa aplikasaun mak programa neebé prontu ona no hein ita atu utiliza.Programa aplikasaun nia funsaun atu ajuda utilizador komputafor hodi halao servisu.Ezemplu programa aplikasaun mak hanesan :Microssoft Office,Photoshop,Chrome,Firefox.Adobe reader no seluk tan.

c).Programa Utilidade (Utility program)

(Utility program)programa utilidade mak komponente sistema komputador logika,neebé nia funsaun atu kontrola komputador wainhira impaktu husi virus,Exemplu utility program :data recovery,back up,Anti virus,Disk Defragment no seluk tan.

d).Linguagem programasaun (Programing Language)

Linguagem programasaun maka komponente logika neebé mak nia funsaun ita utiliza hodi kria programa komputador.Ezmplu linguagem programa mak:Visual Basic,Visual Foxpro,Delphi no seluk tan.

3.BRAINWARE

Brainware maka komponente sistema komputador umanu ka pessoal neebé utiliza komputador refere.

Brainware fahe ba parte haat (4) mak hanesan tuir mai nee :

a).Programador (Programer)

Programador maka ema ida neebé iha matenek ba linguagem programasaun ida.Linguagem programsaun iha oioin hanesan :Visual Basic,JavamDelphi no seluk tan.Tamba nee programador ita bele hanaran ema neebé mak kria programa aplikasaun neebé bazeia ba necessidade.

 b).Analizador (System Analyst)

Analizador mak ema neebé halo analiza ba sistema komputador tuir nesesidade.

c).Administrador

Ema neebé responsavel no halo maneza ba sistema ida neebé halo operasaun iha komputadie nia laran.

d).Operador (Operator)

Ema neebé halo operasaun ba komputador ka halao programasaun neebé kria ona husi ema programador.

Komponente Hardware Husi Komputador.

Komponente hardware komputador nian refere ba kolesaun parte fisiku komputador nian.Sistema neebé ita bele kaer kona ka senti,ida nee inklui kazu komputador,monitorizasaun keyboard no Músika.Nunee mós inklui parte hotu iha komputador nia larn,hanesan hard disk,drive,painél-nian,kartaun video no seluk tan.

Komponente hardware komputador ka komputador pessoál nian kategoria ba 4 promariu kategoria :

 1.System Unit

 2.Display Device

 3.Input Devices

 4.External Devices


A.System Unit

Unidade Sistem mak komponente prisipál komputadór pessoál nian neebé iha ekipamentu sira seluk nesesáriu ba komputadór atu funsiona.Nia kompostu husi xasi no komponente internu sira husi komputadór pessoál hanesan sistema board (inan board),mikro-processor,memoria modulu,disk drive,kartaun adaptador,fornesimentu eletrisidade,fan k ekipamentu malirin no portu sira seluk atu liga liga komponente extermu sira hanesan monitor,keyboard,músika no ekipamentu sira seluk.

Komputador

Liafuan komputador mai husi lian LATINA katak COMPUTARE ho nia signifika katak atu SURA.Ho lian INGRIS katak TO COMPUTE.Ho nia definisaun jeral katak :Ho nia definisaun jeral katak:hanesan grupo sasan eletrónika ida neebé mak servisu hamutuk,atu simu dadus/data (input),rekolha dadus (process) no fo informasaun (Output) no halo koordensaun iha kontrola programa nia okos neebé neebé save ka rai (simpan) iha memoria nia laran.

Antes ita atu uza komputador uluk nanain ita tenki konhese uluk lai saida mak komputador,koñesementu ida nee importante tebes ba ita para bainhira ita uza karik uza ho diak no kuidadu para fo susesu ba ita nia servisu.

Kasing nia funsaun mak hanesan atu halibur komponente komputador sira iha kasing laran hodi halo ligasaun na malu.

B.Display Device

Dispozisaun display mak komponente komputadór pesoál ida ho hanesan ekipamentu output ida-neebé permite utilizadór sira atu hare dadus testu no gráfiku neebé assosiadu ho programa komputadór,hatudu ekipamentu sira babain liga ba unidade sistema liu husi kabel,no sira iha kontrolu atu ajusta instalasaun ba ekipamentu sira la hanesan ho sira nia dimensaun no forma,nunee mós ho teknologia neebé uza.


Monitor mak komponente komputador neebé ho nia funsaun atu hatudu figura neebé fo sai (output) husi video card.Monitor komputador barak neebé iha merkadoria agora daudaun nee mak monitor CRT (monitor tabung) no monitor LCD maibe agora daudaun ema barak prefere uza monitor LDC (liu-liu iha edifisiu sira) tamba monitor ida nee laos deir ho modelu neebé modernu,maibe mos iha forsa seluk mak poupa espasu no poupa eletrisidade

C.Input Devices

Ekipamentu input mak komponente komputadór pesoál ida-neebé permite utilizadór sira hatama dadus ka instrusaun ba komputadór.Ekipamentu input neebé komúm limak keyboard no komputadór mice.Ekipamentu input sira bele liga ba sistema liu husi kabel ka ligasaun warles.

Keyboard

Keyboard mak komponente komputador ho nia funsaun hanesan instrumentu hodi hakerek buat ruma. Alem de keyboard standard, keyboard komputador agora ne’e iha modelu oin-oin, hanesan keyboard mini, keyboard fleksibel ne’ebe bele lulun, keyboard wireless ne’ebe bele uza bluetooth, no seluktan.

Keyboard mak kompnente komputador ho nia funsaun hanesan instrumentu hodi hakerek buat ruma.Alem de keyboard standard,keyboard komputador agora nee iha modelu oin-oin hanesan keyboard mini,keyboard fleksibel neebé bele lulun,keyboard wireless neebé bele uza bluetooth no seluk tan.

Mouse

Mouse mak komponente komputador ne’ebe ho nia funsaun atu muda kursor iha monitor no atu klik buat ruma hanesan butaun (tombol) iha aplikasaun programa ida. Mouse mos iha modelu oin-oin, iha mouse standard, mouse ba jogus (gaming), mouse wireless ne’ebe uza Bluetooth, no seluktan.

Origination mak procesu primeiro nebe mak sei halo rekoilamentu ba dados no sei hatama dados refere ba dokumentos basiku.

Input katak procesu hatama dados ba komputador liu husi instrumento input ka input device

Processing katak procesu procesamentu dados iha komputador laran ho insturmento procesu (processing device)

Output katak procesu produsaun output husi rezultado procesamentu dados ho instrumentu output (output device).

Dirtribuition (distribuisaun) katak procesu halo distribuisaun rezultado husi output ba parte nebe mak iha direito atu hetan ka precisa informasaun.

Storage katak procesu atu rai rezultado husi procesamento dados.

Mouse mak komponente komputador neebé ho ni funsaun atu muda kursor iha monitor no atu kliik buat ruma hanesan (tombol) iha aplikasaun programa ida.Mouse mos iha modelu oioin iha mouse standard,mouse ba jogus (gaming),mouse wireless neebé uza bluetooth.


D.Diíspozisaun externa

Kualker ekipamentu periferál sira neebé la hela iha unidade sistema nia laran ineretemente external ekipamentu sira.Komputadór pessoál nia funsionalidade bele hadia liu tan liu husi ligasaun tipu oioin ekipamentu externu sira ba unidade sistema nian,dalabarak hanaran ekipamentu periferál sira.


Ekipamentu hirak nee baibain fornese métodu input ka output alternativu ka armazenamentu dadus adisionál.Ekipamentu externu sira mak hanesan liga ba unidade sistema liu husi ligasaun kabe ka kabe.Sira balun iha sira-nia fonte eletrisidade no balu dada forsa husi sistema.Iha kategoria balun kona-ba ekipamentu externu sira.


Komponente Unidade Sistema nian

I.Konsellu Sistema

II.Unidade Prosesu Sentru

III.Memoria

IV.Fornesimentu Eletrisidade

V.Cooling Systems etc

I.Konsellu Sistem

Sistema board mak komponente komputadór pesoál neebé atua hanesan laran ba sistema komputadór tomak hanesan plataforma ida deit atu liga parte hotu komputadór nian hamutu.Ida nee liga CPU,memória,hard drive,drive optiku,kartaun video,kartaun lian no portu sira seluk no kartaun expansaun direta ka liu husi label.Sistema konsellu móe koñese hanesan Motherboard.Nee kompostu husi kuadru circuitu boot ida ho xip no komponente eletrisidade sira seluk iha nee.

Ema balu neebé hali painél inan nian mak :

 Intel

 Asus

 Gigabyte

 Biostar

 Msi

 Mother Board

Motherboard mak komponente komputador nian ne’ebe ita atu tau ka monta komponente sira seluk komputador nian hanesan Processor, Video Card, Sound Card, Hard Disk, RAM, Power Supply no seluk seluk tan. Motherboard ne’e nia funsaun atu halo ligasaun ba komponentes ida-idak hodi bele halo komunikasaun ba malu. Kada motherboard iha nia espesifikasaun rasik, espesifikasaun hanesan processor saida mak fo apoiu no kapasidade maksimal RAM hira ne’ebe hetan apoiu husi motherboard.

Motherboar mak komponente komputador nian neebé ita atu tau ka konta komponente sira seluk komputador nian hanesan processor,video card,sound card,hard disk,ram,power supply no seluk-seluk tan.

Motherboard nee nia fundaun atu halo ligasaun ba komponente ida-idak hodi bele halo komunikasaun ba malu.Kada motherboard iha nia espesifiku rasik,espesifikasaun hanesa processor saida mak fo apoiu no kapasidade maksimal Ram hira neebé hetan apoiu husi motherboard.

POWER CONNECTOR

Power Connector mak parte ida ne’ebe iha sistema eletronik ne’ebe fo energia ba komponente sira seluk atu halo servisu 

IDE PORT 

Ide port (integrated Drive Eletronics port) mak koneksaun fisiku ida iha motherboard ne’ebe permite komputer atu liga hard drives no optical drives liu husi interface Ide.

VAGA SLOT

Vga slot ( video graphics array slot ) mak konektor ida iha motherboard ne’ebe permite liga karta grafica ( graphics card) atu suporta sae ba visual iha monitor.

PCI SLOTS

Pci slots (peripheral component interconnect slot) mak konector ida iha motherboard ne’ebe permiteb liga ho komponente adicional hanesan cart grafica,carta som,carta network,no periferiku seluk atu aumenta kapasidade sistema.

SATA PORT 

Sata port (serial advancet tecnologi attachment port) mak konektor ida iha motherboard ne’ebe uza hodi liga perankat penyimpanan electronic hanesan hard disd driver ,solid-state drives no optical drives atu transferensia dadus ho velosidade.

AUDIO LINE

Audio line mak koneksaun ida ne’ebe uza atu pasa sinal audio analojiku entre dispositivu ne’ebe fo audio no posetivo ne’ebe simu audio reciver. Ne’e bele inklui sistema hanesan komputer , amplifer, ka speaker.

USB PORTS

Usb ports ( universal serial bus ports) mak konetor ida iha komputador ka perankat eletronik seluk ne’ebe permite liga perankat hanesan, transferensia dadus usb ports bele liga perenkat hanesan pendrive, external hard drive, ka smartphone atu transfer dadus sira.

LAN PORT

Lan port ( local area network port ) mak konektor fisiku ida iha computer ka router ne’ebe permite liga ba jaringan internet no local.

VGA PORT

Vga port (video Graphics Array port) mak konektor ida iha perankat eletronil hanesan komputer ne’ebe hodi liga ba monitor hodi atu hamosu imagen .

GAME PORT

Game port mak konektor fisiku ne’ebe uza iha computer antigu atu liga perenkat hanesan joystick, gamepad, no perifiku seluk ne’ebe uza ba jogu.

PS/2 KEYBOARD

Ps/2 keyboard mak keyboard ne’ebe liga ba computer liu husi ps/2 port (personal sistem/2 port)

Ps/2 port haneasan konektor standar antiguidade ida ne’ebe IMB dezenvolve hanesan transmite sinal husi tombol (keys) atu interpreta iha software komputer, konektor ps/2 uza konektor 6-pin circular atu liga teclado ho motherboard.

PRINTER PARALEL PORT

Printer parallel mak konektor tradisional ne’ebe utiliza iha computer atu liga ba printer atu tranfer dadus ho velocidade ne’ebe estabel.

PS/2 MOUSE

Ps/2 mouse mak mouse ne’ebe liga ba computer liu husi ps/2 port (personal system/2 port) ne’ebe IMB dezenvolve hanesan input ba movimentu no klik permiter usuario kontrola cursor iha monitor no halo intereksaun ho software.

CPU SOCKET

Cpu socket ( central processing unit socket) mak konektor ida iha motherboard ne’ebe suporta no liga ba (CPU) ba sistem computer.

MEMORI SLOT

Memori slot (Ram slot) mak konektor fisiku iha motherboard ne’ebe permite liga memoria (RAM-Random Access Memory ) ba sistema computer.

PROSESOR

Karik komputador ida kompara ho ema,processor hanesan kakutak ida ba ema nee.

Processor ka CPU (Central Processing Unit) mak komponente komputador neebé nia serbisu atu ezekuta instrusaun ka halao kalkulasaun.

Memory chip / RAM / Random Access Memory

Memory sai hanesan liafuan konhecidus bain-bain ita sempre koalia no rona, maibe ita sedauk hatene funsaun memory, memory nia funsaun hodi rai data ne’ebe processor halo procesu ona iha komputador, ezemplu hanesan ita ketik office word, ne’e funsaun katak processor mak halo procesu maibe memory mak Save/rai data, e data ne’ebe ita hahu halo iha office word ita tenki save antes tamba wainhira komputador hetan failansu ruma, komputador restart, ita nia data sei la’a lakon tamba procesor aloka tia ona ba’a iha memory.

RAM mak abreviasaun husi Random Access Memory,mak komponente komputadoe ida neebé ho nia funsaun atu rai dokumrmentu provozoriu huso programa ida neebé sei lao hela no dokumentud hirak neebé bele asesu ho acak ka random.Molok ita sosa RAM ida,ita tenki hatene uluk Slot RAM modelu saida mak ita nia demotherboard iha,karik SDRAM,DDR,DDR2 ka seluk tan.

Video Card / video chipset / vga / gpu

Video card/ ita bele hanaran VGA, nia funsaun hodi kontrola grafis no video, Game no seluk-seluk. Funsaun seluk ita bele dehan dezain grafis Visual. wainhira ita hakarak uza software hanesan, Photoshop, Animasi 3DMAX no’o seluk-seluk, ba'a ita ne’ebe oin Game, ne’e tenki komprende didiak teoria ne’e, Tamba software hirak hau hateten ne’e persiza VGA tenki bo’ot mak ita foin bele uza nomos foin bele halimar Game, sei karik ita uza komputador otomatis software ne’ebe ita hanaran iha leten balun ita instal tama e balun instal la’a tama, maibe ne’e hare mos spack procesor/ kapasitas komputador, hakarak hateten deit ba’a belun sira ne’ebe mak la’a hadomi imi nia komputador/laptop diakliu labele halimar demais game tamba game bele fo’o efektivu ne’ebe ladiak ba’a VGA, ita osan barak halimar deit ba’a direitu imi nian, Iha tempu uluk ema hanaran motherboard maibe tempu agora video chipset/VGA

Video Card mak komponente komputador nian neebé ho nia funsaun atu fo sai resultadu output gráfiku ka dezeñu nian neebé hatudu iha monitor.Molok atu hola vedeo card,imi tenki buka hatene uluk,slot video card modelu saida mak ita nia Motherboard nee iha,karik slot PCI,AGP,PCI-X Express no seluk tan.

SOUND CARD mak komponente komputador nian neebé monta hela iha motherboard.Sound Card nnee ninia funsaun mak tu fo sai resultadu sound ka lian liu husi port input no output.Bain-bain ema hola motherboard nee foun,sound card nee monta nanis ona iha onboard.Tan nee ita la presija atu hola tan sound card externa.

HARD DISK mak komponente husi komputador neebé nia funsaun atu rai dadus/dokumentus permanente.Hard disk ho kapasidade iha ita nia komputador maka ita bele rai dokumentus barak liutan no rai dadus permanente.

Power Supply

kompara ho kareta ne’ebe la lao bainhira laiha mina, nune’e mos komputador ida la moris ka la funsiona bainhira laiha power supply ka PSU (Power Supply Unit). Power supply mak komponente ida husi komputador ne’ebe ho funsaun atu oferese forsa eletrisidade ba komponenete sira seluk hanesan motherboard, hard disk, optical disk drive, no sira seluktan.

POWER SUPPLY ka PSU (Power Supply Unit).

Power Supply mak komponente ida husi komputador neebé ho funsaun atu oferese forsa eletrisidade ba komponente sira seluk hanesan motherboar,hard disk,ottical drive no sira seluk tan.

FAN/HEAL SINK (Ventunha)

Fan/heal sink :katak sasan (ventunha) ida neebé uza atu halo malirin processor no halo malirin ba motherboard.

Aluminium :katak sasan neebé hanesan ho fan (ventunha) atu halo malirin prosesor bai-bain ema uza aluminium iha kraik ventunha ou fan tamba processor la tahan uza fan deit tamba liu tan nee aumenta aluminium para halo mmalirin liu tan processor.

Maske la ho optical disk drive komputador bele moris ka funsiona,maibe kuandu laiha komponente ida nee,komputadoe hanesan izoladu husi mundo liur nian,izoladu husi mundu liur signifika katak ita iha difikuldade bainhira iha tempu ruma ita hakarak kopia dokumentus,instala programa,hare filmagem VCD ka DVD,neebé rai iha Cd ka DVD.Optical Disk Drive bele hanesan CD-ROM,DVD-RW,Blue-Ray,ka seluk tan.Molok sosa optical disk drive ida ita tenki buka hatene uluk interface modelu saida mak ita nia motherboard iha,katik IDE,SATA.

SPEAKER

Speaker katak sasan eletronika neebé uza fo hasai resultadu (output) ho nia funsaun atu uza rona music,rekaman no seluk tan.

PRINTER

Printer katak sasan eletronika neebé tama iha sasan output nia ho nia funsaun atu fo sai resultady neebé ita halo ou ita ketik atu nunee bele sai husi printer no ita lee nia resultadu.

Teknolojia Informasaun e Komunikasaun

 ENGENHARIA INFORMÁTIKA TRABALLU INDIVIDUAL Husi : NARAN:ZELIA DA COSTA ALVES SEMESTER : NRE:  MATERIA:INTERASAUN HUMANA E KOMPUTADOR UNIVER...